Translate
Blog
ponedjeljak, veljača 12, 2018
NEDJELJA, 11. VELJAČA, 2018.
Na zapadnom dijelu Ćićarije nalazi se posebno lijepi razgledni greben Žbevnica u blizini državne granice Hrvatske i Slovenije -  pruža se u smjeru Dinarskog gorja ( sjeverozapad – jugoistok) od granice sa Slovenijom do lokalne ceste koja vodi od Bresta prema Trsteniku u dužini 3,6 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh Žbevnica (1014 m), Špičasti vrh (957 m), te Progan (931 m) – (planinarski nije obrađen).
Glavno obilježje grebena - prema sjeverozapadu su blagi oblici obrasli niskom travom (pašnjaci), dok su niži dijelovi na južnom i jugoistočnom dijelu strmi i prekriveni šumskim raslinjem. Iznad sela Bresta, oko 35 minuta ispod vrha, nalazi se planinarska kuća Žbevnica na 851 m nadmorske visine. To je kuća HPD-a Planik iz Umaga, čiji je članovi otvaraju po najavi.


Žbevnica s lokalne ceste u blizini Lanišća.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 21:37 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, veljača 10, 2018
PETAK, 09. VELJAČE, 2018.
VELA PLIŠ,
je greben u zaleđu Rijeke koji se pruža u smjeru sjeverozapad -jugoistok u dužini 4,5 km od prijevoja između Mličnog vrha i vrha Vela Pliš do vrha Telcar, odnosno, iza kojeg se spušta greben na nadmorsku visinu 700 m. Na njegovom hrptu ističu se četri karakteristična vrha: glavni vrh Vela Pliš (n/v 1141 m), Mala Pliš (n/v 959 m), Glog (n/v 900 m), te Telcar (n/v 832 m). Karakteristika grebena u odnosu na visinu, primijetiti je da se od najvišeg vrha V. Pliš sa nadmorskom visinom od 1141 m spušta postupno i završava na 700 m iza Telcara.
Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.



Pogled s vrha Glog na Velu i Malu Pliš, te na Mlični vrh.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 18:51 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, veljača 7, 2018
PONEDJELJAK, 05. VELJAČE, 2018.
Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (n/v 984 m) prema sjeverozapadu, Tuhobić (n/v 1109 m) u sredini hrpta, te Jelenčić (n/v 1106 m) prema jugoistoku. Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara.
Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na Tuhobiću. Na ovoj lokaciji sjeveroistočni vjetar – bura često dostiže orkanske razmjere.  S vrha se pruža  lijep vidik na sve strane.



Vrh Tuhobić s jugoistočnog grebena.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 15:43 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, siječanj 28, 2018
ČETVRTAK, 25. SIJEČNJA, 2018.
Popeti se na neku planinu, a ne reći ništa o njoj i njenom okruženju bilo bi podjednako neobično kao da na njenom vrhu zatvorite oči i ništa ne vidite niti doživite. Stoga, o Omiškoj Dinari i Omišu ima se što reći, a mnogo je i razloga da se posjeti Omiška Dinara. Jedan od razloga je i nova ferrata koja vodi od Omiša na tvrđavu Fortica.
Omiška Dinara, obalno gorje Dinarskog planinskog lanca ili Dinarida uzdiže se iznad Omiša. Ova mala srednjo-dalmatinska planina duga je 16 km i široka 1 km, s najvišim vrhom Imer - Kulom 864 m. Proteže se od Omiša do planinskog prijevoja Dubci. Ona je prirodni nastavak Poljičke planine razdijeljene rijekom Cetinom u davnoj geološkoj prošlosti. Dok je sjeverni i sjeverozapadni dio planine strm i ograđen kanjonom Cetine, koji je dijeli od Mosora i Poljičke planine, južni i jugozapadni dio se postupno spušta  do mora i veže s Biokovom na  prijevoju Dubci kod Vruje. Pored mnogobrojnih planinarskih staza, visoke stijene kanjona Cetine su poznata penjališta u kojima se nalazi više od 50 smjerova različitih težina za slobodne penjače.

Nadaleko ne postoji ovakav mali prostor sa tako puno ljepote, izazova i odredišta koja su svako za sebe jedan čudesni svijet koji treba posjetiti i u njega zaviriti. Omiška Dinara, je jedinstveni spoj planine, mora i rijeke, kombinacija kamena, borove šume, lijepih vidika i bogate kulturne baštine. Priroda je ovdje bila izdašno kreativna, pa je i povijest ovog kraja izuzetno zanimljiva.



Omiška Dinara s najvišim vrhom Kula.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 10:05 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, siječanj 24, 2018
UTORAK, 23. SIJEČNJA, 2018.
KAMENJAK,

je mala izdvojena skupina strmih vapnenačkih litica i vrhova koji se izdižu iznad šumskog pojasa sjeveroistočno od Grobničkog polja, okružena sa zapadne i sjeverne strane Lujzianom - starom cestom Rijeka – Zagreb, te s južne strane autocestom. Greben Kamenjaka pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini 1,5 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh V. Kamenjak ili V. Kamičina (837 m), bezimeni srednji vrh (ali nije planinarski obrađen), te M. Kamenjak ili M. Kamičina (771 m), koji je najatraktivniji i s najljepšim pogledom, a njegove strme litice s jugoistočne strane su omiljeno alpinističko penjalište.



Kamenjak s južne strane sa staze iznad livade Vrana.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 16:20 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, siječanj 22, 2018
ČETVRTAK, 18. SIJEČNJA, 2018.
Viševica (n/v 1428 m) - ima stožasti travnat vrh koji strši iznad šumske vegetacije. S pravom se ubraja među najljepše vidikovce u Gorskom Kotaru, kako opsegom tako i ljepotom vidika. Ipak njeno najvažnije obilježje je bogatstvo šumskog plašta, koje zajedno sa susjednim bitorajskim šumama čini jedinstveno područje. Unatoč stalnim sječama, tu je još uvijek mnogo nedirnutih kutaka punih divljine i romantike. Obzirom, da se nalazi u sredini podjednako udaljena od Velebita, Bjelolasice, Risnjaka, Snježnika, Učke i otočnih vrhova Sjevernog Jadrana, s vrha promatrač ima osjećaj da se nalazi u središtu golemog prirodnog amfiteatra.



Goli – travnati vrh  Viševice  leži pod snježnim pokrivačem.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 17:50 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, siječanj 21, 2018
Nedjelja, 21. siječnja, 2018.
Planinarsko društvo Opatija u čast i spomen dragom prijatelju, planinaru i domaru Vojku Sankoviću organiziralo je planinarenje i druženje u Planinarskom domu Poklon. Okupljanje planinara i prijatelja u 9,00 sati ispred Doma.  Plan pohoda pod nazivom „Dec črnega za Vojkota“ - osmišljen je na način da se napravi kružna tura u neposrednoj blizini doma na jedan, Vojku od omiljenih vrhova. Nakon povratka u dom, predsjednik Društva Boris Božić i Davorka Milat održali su zdravicu uz „dec črnega“ te se prigodnim riječima sjetili dragog prijatelja Vojka. Nakon toga nastavljeno je neformalno druženje u domu.



Vojko Sanković (1946.–2017.).
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 21:41 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, siječanj 13, 2018
PETAK, 12. SIJEČNJA, 2018.
Preradovićevo brdo izdiže se iznad jezera Bajer u smjeru jugozapad – sjeveroistok u dužini 3 km od Špilje vrelo do Vrata. Prosječna nadmorska visina grebena kreće se okvirno između750 i 850 m. Na grebenu se nalaze 2 vrha: Bezimeni vrh s n/v 851 m i Preradovićev vrh n/v 892,5 m s kojeg se pruža prekrasan pogled na sva 3 jezera Bajer, Lepenicu i Potkoš, na vrhove Bitoraj, Viševicu, Kobiljak, Medveđak, Ličko polje, mjesta Lič i Fužine. Značajno je napomenuti, da je u 19 stoljeću izgrađena staza do vrha, i to je bilo prvo uređeno šetalište u fužinarskom kraju. To je lijepo građena šetnica u dužini 2 km. Staza je podijeljena u 2 dijela. Prvi dio ide od odmorišta Čoka do Preradovića vrha. Drugi dio staze kreće od vrha po hrptu do Špilje vrelo. I ovaj dio staze naziva se „Staza jelena“.
Uspon na Preradovićev vrh 1902. g. opisao je Aurel Forenbacher u listu  „Hrvatski planinar“ (strana 82). Link: http://www.hps.hr/hp-arhiva/190211.pdf



Pogled s Preradovićeva vrha na Fužine i jezero Bajer.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 09:27 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, listopad 5, 2017
Srijeda, 30. Rujan, 2017.
Ferata Hvadnik nalazi se u divljem klancu potoka Hladnik u Gozd Martuljku. To je jedna od ljepših, ne teških ferata. Na ishodištu pohoda nalazi se manje parkiralište za dva do tri automobila: Tu je postavljena informativna tabla sa osnovnim karakteristikama – dužina ferate 500 m. Visinska razlika 250 m (na mojem gps prikazana je visinska razlika 204 m), s težinom B/C (pretežno se težina odnosi s B poteškoćama samo na jednom mjestu C), prema tome ferata nije zahtjevna. Obvezna uporaba ferrata seta i kacige. Ferata je vrlo zanimljiva zbog višestrukih prelaza s jedne strane potoka na drugu stranu, od toga tri puta žičanim mostićima. Žičani mostići izgrađeni su od tri sajle. Jedna sajla za noge i dvije za ruke na koje se kvači osiguranje.



Prelazak potoka Hladnik preko prvog žičanog mostića.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 08:59 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, rujan 10, 2017
SRIJEDA, 30. KOLOVOZA, 2017.
Grossglockner,

sa svojom visinom od 3798 m je najviši planinski vrh Austrije, a ujedno i cjelokupnog masiva Glockner grupe u središnjem djelu Hohe Tauern i istoimenog nacionalnog Parka. Leži na granici provincija ("Bundeslaender") između istočnog Tirola (Južni Tirol pripada Italiji od 1919.) i Koruške (Kaernten) na sjeveroistoku.
Planina ima oblik piramide (zvona) s dva vrha: veći Grossglockner (3798 m) i manji Kleinglockner (3770 m), međusobno su odvojeni uskim i ispostavljenim sedlom po imenu Glocknerscharte s 3766 m najviši usjek Austrije, a ujedno vrlo izložen dio uspona i prelaska preko njega. Na tom masivu Glockner grupe nalazi se najveći i najstariji Nacionalni park Hohe Tauern, koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i predstavlja doista raznovrsno čudo prirode. Sliku njegovog alpskoga krajolika čini preko 300 vrhova iznad tri tisuće metara, veliki alpski travnjaci, potoci, ledenjaci i slapovi. U podnožju Glossglocknera na sjeveroistočnim obroncima nalazi se Pasterze, najduži ledenjak u istočnim Alpama dužine devet kilometara. Ledenjaci na jugozapadnoj strani su Ködnitzkees i Teischnitzkeess, koji na žalost polako nestaju, kao i svi drugi ledenjaci u Alpama. Pogled s Grossglocknera je fenomenalan - smatra se najdužim i najljepšim vidikom od svih planina u istočnim Alpama, širina vidika po lijepom vremenu doseže do 220 km.



Grossglockner 3798 m – s vrha Blaue Vand (2912m) 30 minuta hoda iznad Stüdlhütte.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 11:20 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
BROJAČ POSJETA
LINK_PD KNEZGRAD LOVRAN
PLANINARENJE U SLOVENIJI
SUSRET PLANINARA BALKANA
DALMACIJA
Izdvojeno
Nema izdvojenih postova.
 
Index.hr
Nema zapisa.