Translate
Blog
ponedjeljak, lipanj 19, 2017
ČETVRTAK, 15. LIPNJA, 2017.
STORŽIČ,

sa svojom nadmorskom visinom  2132 m je najviši vrh u zapadnom dijelu Kamniško-Savinjskih Alpi u Sloveniji. Vrh je dobio ime po svom izgledu – lijepo oblikovani stožac. Po svojem izgledu prepoznatljiv je sa svih strana, kako izbliza, tako isto izdaleka. Južna strana oblikovana je strmim travnatim padinama prošarana kamenjarom, a donja polovica obrasla je šumom. Sjeverna strana je kamenita i vrlo okomita spušta se do doline Lomčice. Zapadna strana odlikuje se lijepim stjenovitim grebenom koji se postupno spušta do Male i Velike Poljane (1410 m).

Zbog svoje visine i izolirane pozicije Storžič je izniman vidikovac. Kako Storžičeva nadmorska visina prelazi svoje susjede, pogled s vrha se otvara i daleko prema jugoistoku, zapadu i sjeveru. Za lijepa vremena jasno se mogu vidjeti Grossglockner i Hochalmspitze. Lijepo se mogu vidjeti Julijske Alpe s Triglavom i ostalim susjednim vrhovima. Vrlo lijep pogled se pruža na Kamnik i Savinjske Alpe, te njihove vrhove. Nažalost ovog puta nismo imaLi tu sreću da sve to vidimo, zbog oblaka koji je prekrio vrhove.



Pogled na sjevernu stranu Storžiča i put koji smo prošli.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 19:28 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, svibanj 11, 2017
(Uspon na  Bačića kuk-Budakovo i Prikinuto brdo, te na Visibabu)
NEDJELA, 30. TRAVNJA, 2017.


Dabarski kukovi su stjenoviti greben na srednjem Velebitu, koji se protežu oko 10 km u blagom luku od vrha Bačića kuka (1304 m) na sjeverozapadu do Ljubičkog brda (1320) na jugoistoku iznad Baških Oštarija. Bijeli, kameni tornjevi nepravilnih oblika, izranjaju, iznad šumskog zelenila  ( što plićih -  što dubljih) Duliba i Dabrova. (Dabar je stari uvriježeni naziv za duboku šumsku dolinu ili provaliju u obliku korita, dok su Dulibe manje ili veće zaravni omeđene šumskim zelenilom). Ne tako davno, te doline su bile naseljene, danas, na žalost, ostaci sela i kuća podsjećaju i svjedoče o težini života žitelja ovog kraja. Karakteristično je za ovu grebensku stazu da se kreće na prosječnoj nadmorskoj visini iznad 1100 m, sa vrlo malim oscilacijama u visini od jednog do drugog vrha, najviše , okvirno do 150 m. Tu su mnogobrojne planinarske staze koje prolaze kroz visoke, okomite, okrugle, oštre, glatke i  nazubljene bijele vapnenačke stijene, kroz male šumarke, pitome i slikovite travnjake koji su se ugurali među njih.
Pored toga, Dabarski kukovi su raj za alpiniste - penjanje dugih sportskih smjerova. Planinarenje, kao i penjanje nije lak i jednostavan put, ali svaki kuk će vas nagraditi prelijepim panoramskim vidikom.  Sa Dabarskih kukova najljepši je pogled prema moru i otocima, prekrasan je pogled na Dabrove i Dulibe, kao i na šumsko zelenilo u okruženju. Niti jedan opis, kao niti ijedna slika, ne može dočarati ljepotu i doživljaj ovih kukova – mora se doći vidjeti i doživjeti tu ljepotu i u njoj uživati. Jednostavno rečeno: to je divlje, lijepo, zanimljivo, atraktivno i uzbudljivo.
Današnji dan (nedjelja, 30.04.2017.) predviđen je za planinarenje, a (ponedjeljak, 01.05.2017.) za penjanje dugih sportskih smjerova.




Pogled na Dabarske kukove s vrha Bačića kuka.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 17:22 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, travanj 29, 2017
SUBOTA, 29. TRAVNJA, 2017.
Alpinistički klub PUT Rijeka svake godine organizira proljetnu alpinističku školu, kao jedan od osnovnih oblika obrazovanja alpinista. Na taj način nastoji promovirati alpinizam i približiti ga većem broju ljudi željnih svih oblika vertikalnog iskustva u stijenama i planinama, kao i stjecanje novih vještina, znanja, tehnika, te poznanstva i veselog druženja u planinskom okolišu na siguran i zabavan način.

Na proljetnoj školi polaznici uče o opremi i alpinističkim tehnikama potrebnim za siguran uspon u uvjetima suhe stijene. Sadržaj škole se mijenja, evoluira i unaprijeđuje sa svakom novom školskom godinom. Tako je u AK Put uvedeno i planinarenje. Naime, umjesto vikenda od 2 dana isključivog penjanja uveo se tvz. 1 dan planinarenja, kako bi se što više upoznali sa širim planinskim okolišem na kojem se izvode vježbe i penjanje. U slučaju trodnevne vježbe (kao što je bila prilikom blagdana 1.Maj) vježba se održava sva 3 dana.

Instruktori su sposobni i iskusni članovi kluba različite dobi, zvanja i zanimanja, alpinisti starog i novog kova. Imam potrebu istaknuti posebnost AK PUT da alpinistička škola uzima ograničen broj polaznika (najviše 10 do 12), kao i to da škola ne traje samo obvezna 2 mjeseca nakon čega se polaže ispit. Od ove godine, nakon završenog ispita polaznici škole nastavljaju s radom tokom cijele godine, tako da se jednom u mjesecu organiziraju višednevni izleti na kojima se dopunjuju i usavršavaju znanja i tehnike  penjanja u opremljenim i neopremljenim dugim smjerovima. Škola se provodi po programu Komisije za alpinizam HPS-a. Gradivo je podijeljeno u dvije cjeline:

Teorijski dio – odnosi se na predavanja koja se održavaju četvrtkom  u 19,00 sati u prostorijama Slovenskog doma Bazovica i kafe bar „Tor“u Rijeci uz projekcije slajdova s alpinističkom tematikom, te dogovori za izlete i vježbe tokom vikenda.

Praktični dio – odnosi se na vježbe koje se izvode na višednevnim izletima tijekom vikenda na penjalištima, uglavnom na području Istre, Učke, okolice Rijeke, Krka, Velebita i Biokova - na tradicionalnim penjačkim destinacijama kao što su, Vela Draga, Kamena vrata, Kamenjak, Vela Peša, Portafortuna, Paklenica, Dabarski kukovi, Vrisove Glavica….
Sastavni dio vježbi je: sigurno penjanje i spuštanje u stijeni, poznavanje sve potrebne opreme, orijentacija, prva pomoć, meteorologija i spašavanje i samospašavanje, upoznavanje sa tehnikama penjanja, sportsko penjanje kratkih i dugih smjerova, te pripreme penjačkog uspona. Završetkom ovog dijela školovanja polaznik stječe naziv Mlađi pripravnik alpinizma pri Hrvatskom planinarskom Savezu i uvjete za daljnje školovanje (zimske tehnike – Stariji alpinist pripravnik, skuplja iskustva i polaganje za naziv Alpinista).  

NA OVOM BLOGU ŽELIM PRIKAZATI 3-DNEVNU AKTIVNOST ALPINISTIČKE ŠKOLE  KOJA SE IZVODI NA TERENU - PROGRAM VJEŽBI ODNOSI SE NA:
Sportsko penjanje kratkih i dugih smjerova, kao i planinarenje.


 

Sektor „D“ opremljen je s 16 smjerova različitih dužina, težina i visina - (kao što je vidljivo iz prikazane tabele). Program rada osmišljen je na slijedeći način:
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 22:20 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, ožujak 28, 2017
Planinarsko društvo Opatija u okviru svojih aktivnosti organiziralo je „Opću planinarsku školu“ kao osnovni oblik obrazovanja planinara. Škola je organizirana  po pravilniku HPS-a.  Školu pohađa 38 planinara i svima je uručen „Planinarski udžbenik“ od Alana Čaplara, kao i zamke. Kroz školu polaznici proširuju i dopunjuju svoja dosadašnja i usvajaju nova znanja, tehnike i vještine, neophodne za sigurno kretanje u planini. Završena Opća planinarska škola uvjet je za upis u škole i tečajeve iz planinarskih specijalnosti (alpinističke, sportsko-penjačke, speleološke, markacijske i vodičke). Gradivo je podijeljeno u dvije cjeline:

Teorijski dio – odnosi se na predavanja koja se održavaju srijedom u 19,00 sati u prostorijama Vile Antonio u Opatiji  uz projekcije slajdova s planinarskom tematikom, te dogovori za izlete i vježbe.

 Praktični dio – odnosi se na vježbe koje se izvode na cjelodnevnim izletima tijekom vikenda na planinama, uglavnom na području Učke. Sastavni dio vježbi je: kretanje u planini, orijentacija, prva pomoć i spašavanje, upoznavanje sa speleološkim objektima, sportsko penjanje, bivakiranje i noćno planinarenje. Instruktori su prikazali korištenje tehničke opreme i vršili osiguranje pri penjanju.

VODITELJ ŠKOLE:
Zoran Popovski (vodič i instruktor)

PREDAVAČI:
Mišel Kinkela (vodič)
Igor Eterović (vodič i mlađi alpinist pripravnik)
Robert Štefanac (vodič)
Hrvoje Oreč (vodič HPS_a, HGSS-spašavatelj)
Ivana Eterović (mlađi alpinist pripravnik)
Iva Skočilić (lječnik)
Stiven Knaus (speleolog pripravnik)

Na ovom blogu želim prikazati aktivnost jednog radnog dana škole koji se izvodi na terenu - program vježbi koji se odnosi na:

SPORTSKO PENJANJE i NOĆNO PLANINARENJE – na obroncima Učke
SUBOTA, 25. OŽUJKA, 2017.

Okupljanje svih sudionika predviđeno je u 15 h i 30 minuta u Medveji. Prije samog početka penjanja, naš instruktor Zoran Popovski održao je prigodno predavanje vezano za sve vrste penjanja, a posebice se osvrnuo na sportsko penjanje, upozorivši sve sudionike o ozbiljnom i odgovornom ponašanju, te pridržavanju pravila prilikom penjanja. Dolaskom pod stijenu „Penjalište Medveja“ instruktori su postavili osiguranje u tri različita smjera. Više od 80% polaznika iskušalo je svoje penjačke vještine. Nekima je bilo vrlo zabavno, a nekima baš i nije. Nekoliko fotografija prilikom izvođenja vježbi sportskog penjanja:



Penjalište Medvaja – prikaz smjerova (po nazivu, težini i dužini).

Penjali su se slijedeći smjerovi:

Smjer 2 - Tertium organum – težina        4b 14 m
Smjer 6. Lighting                                   4c    8 m
Smjer 7. Sara                                         5a 17 m
Smjer 11. Irena                                      4b 20 m
Nekoliko fotografija s penjališta:
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 16:00 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, ožujak 22, 2017
SUBOTA, 11. OŽUJKA, 2017.
Treći dan našeg boravka na Kozjaku predviđena je kružna tura središnjim grebenom Kozjaka. Tura je osmišljena na slijedeći način: ishodišna točka pohoda je pl. dom Putalj – crkvica Sv. Luka, - najviši vrh Kozjaka Veli vrj, Orlovo Gnijezdo- spust po Koludar ferrati – pl. kuća pod Koludrom, te povratak do pl. kuće Putalj.
Kako sam u prethodnom blogu napisao da je Kozjak jedinstven masiv, mogli bismo ga prema najvišim vrhovima podijeliti na tri dijela: zapadni dio s vrhom Sv. Ivan Biranj i pl. domom Malačka, središnji dio s najvišim vrhom cijelog Kozjaka Veli vrj ,  pl. domom Putalj i pl. kućom pod Koludrom, te istočni s vrhom Sv. Juraj i s klinčanim putom kroz stijenu i dalje do Markezine grede i Klisa.



Od Kaštela - Veli vrj  i greben Kozjaka.



Prikaz gpx tragova na Google Earthu.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 15:34 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, ožujak 21, 2017
PETAK, 10. OŽUJKA, 2017.
Drugi dan našeg boravka na Kozjaku predviđen je za pohod istočnim grebenom od ishodišne točke planinarskog doma Putalj preko kapelice Sv. Jurja, vrha Tureta, Bobanove grede, Markezine grede, te spust s Markezine grede do centra u Klisu.

Iako je Kozjak jedinstven masiv, mogli bismo ga prema najvišim vrhovima podijeliti na tri dijela:
zapadni s vrhom Sv. Ivan Biranj i pl. domom Malačka, središnji s vrhom Sv. Luka i pl. domom Putalj i pl. kućom pod Koludrom, te istočni s vrhom Sv. Juraj i s klinčanim putom kroz stijenu i dalje do Markezine grede i Klisa.
Većina uspona je zanimljiva po tome što na razne načine svladavaju Kozjakovu stjenovitu barijeru, a uz to pružaju vidik na more i Kaštela koji se širi sa svakim korakom. Dvije su od njih osigurane klinovima i čeličnim sajlama, pa predstavljaju prave atrakcije jer su nalik minijaturnim alpskim ferratama.
Na kratkome potezu, uspinjući se od mora do ruba visoravni, planinar doživljava tri različita svijeta, puna kontrasta: zeleni pojas bujne mediteranske vegetacije s voćnjacima, vinogradima i poljima, zatim pojas okomitih stijena građenih od krednoga vapnenca, s vegetacijom točila, stijena, usjecima i žlijebova te mnogobrojnim špiljama, te konačno, iznad stijena visoravan s rijetkom makijom i tipičnim ljutim kraškim kamenjarom.



Pogled na greben Kozjaka prema istoku i vrh Sv. Jurja 676 m.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 17:26 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 9, 2017
ČETVRTAK, 09. OŽUJKA, 2017.
Četvero člana mala ekipa u sastavu: Zoran, Matija, Marjan i ja, Mirko odlučili smo se na trodnevnu avanturu planinarenja na području Dalmacije u zaleđu Kaštela – planini Kozjak. Planinarske ture osmišljene su na slijedeći način:
Prvi dan
- četvrtak (09.03.2017.):
Prijevoj Malačka – ishodište pl. dom Malačka – Pl. kuća Česmina – kapelica Sv. Ivan Biranj – Pl. sklonište Orlovo Gnijezdo – Pl. kuća pod Koludrom – Pl. dom Malačka. Transfer do  pl. doma Putalj.
Drugi dan -petak (10.0
3.2017.): 
Pl. dom Putalj – Kapelica Sv. Juraj – vrh Tureta – Bobanova greda -  Markezina greda – Klis. Transfer do pl. doma Putalj.
Treći dan – subota (11.0
3.2017.): 
Pl. dom Putalj – prijevoj Vrata – kapelica Sv. Luke – Veli vrj – Debelić – Pl. sklonište Orlovo Gnijezdo, te spust po ferrati Koludar – Pl. kuća pod Koludrom – Pl. dom Putalj.



Greben Kozjaka prema zapadu od Orlovog Gnijezda.

PLANINA KOZJAK
Mnogo je razloga da se posjeti planina Kozjak. Nadaleko ne postoji ovakav mali prostor sa tako puno ljepote, izazova i odredišta koja su svako za sebe jedan čudesni svijet kojeg treba posjetiti i u njega zaviriti. Kozjak, je jedinstveni spoj planine i mora, kombinacija kamena, šume, lijepih vidika i bogate kulturne baštine. Priroda je ovdje bila posebno kreativna, pa je i povijest ovog kraja izuzetno zanimljiva.
Citat: „Opisati neku od dalmatinskih planina, a ne reći nešto o njenom okruženju bilo bi podjednako neobično kao i uspeti se na nju i žmiriti na njenom vrhu. Koliko tek ovo vrijedi za Kozjak doznat ćete tek onda kada se popnete na njegov greben“. Izvor: vodič po Kozjaku u izdanju  HGSS_a.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 18:43 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, veljača 15, 2017
SRIJEDA, 15. VELJAČE, 2017.
Lijep i sunčan zimski dan za današnji izlet i planinarenje odabrali smo mjesto Platak, poznato i omiljeno riječko skijalište. Platak je neiscrpan izvor planinarskih staza, šetnica, biciklističkih ruta i neistraženih manje poznatih vrhova i puteljaka. Naime, na Platku - PD Kamenjak iz Rijeke (u suradnji s Goranskim sportskim centrom i PGŽ) markirali su i završili sa radovima u siječnju 2014. tri planinarske šetnice u dužini 23 km. Šetnice su obilježene posebnim turističkim oznakama, kako bi se razlikovale od uobičajenih crveno – bijelih planinarskih markacija, koje se također nalaze na pojedinim dijelovima staze.
Ovog puta odabrali smo kombinaciju šetnicu „Sleme“ (žuta staza) i planinarske staze koja obuhvaća slijedeće vrhove: Mlični vrh (1234 m), Tresku s istom nadmorskom visinom (1234 m), te Sleme (1327 m).  Šetnica „Sleme“ ( žuta staza) obilježena je žuto-bijelim crtama. Vodi kružno širokom šumskom stazom obroncima Slemena, uz mogućnost laganog uspona na vrh Sleme (1327 m).



Pogled na Tresku i Sleme s Mličnog vrha.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 18:31 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, veljača 12, 2017
NEDJELJA, 12. VELJAČE, 2017.
U organizaciji planinarskog društva Knezgrad Lovran isplaniran je jednodnevni izlet i planinarenje u zaleđu Rijeke. Ovog puta odabrali smo „Greben Kičerina“. Ovaj greben pruža se u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu u dužini  5 km, od zaselka Plosne iznad Kukuljanova do Jezeva vrha iznad Glogova.
Od zaselka Plosna (250 m) - ishodišne točke pohoda krenuli smo Seniorskim planinarskim putom do vrha Kičer – vidikovac (494 m), dalje nastavili grebenskom stazom preko Drenovog vrha (542 m),  na Suhi vrh (547 m), te spust do Glogova.Od Glogova staza se račva u dva smjera: lijevo prema zapadu do Mavrinci (duža varijanta) i desno prema sjeveru (kraća varijanta) prema Kikovici, odnosno, do gostione „Putniku“ – Soboli. Iako se ne ističu sa svojom visinom, vidici s ovog grebena i njegovih vrhova možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka niti se njihove znamenitosti ne mogu uspoređivati, ali ono što oni pružaju toliko je drugačije i raznolikije što im daje posebnu draž i osebujnu ljepotu.



Pogled na greben Kičerina sa Suhog vrha (n/v 547 m).
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 07:52 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, prosinac 1, 2016
ČETVRTAK, 01. PROSINCA, 2016.
Na krajnjem jugoistoku planine Rilić iznad Gradca uzdiže se manji greben Grabovica s najvišim vrhom Sveti Ilija. Iako, nije visok vrh svega 773 m, zahvaljujući svojemu položaju  nadvijen nad morem s impresivnim vidikovcima, može se mjeriti s najvišim poznatim vrhovima na Biokovu i Sutvidu. Sv. Ilija je posljednji veći vrh na planini Rilić i nije obuhvaćen nijednim planinarskim zemljovidom.
Sa vrha se pruža predivan pogled na Gradac, Baćinska jezera, ušće rijeke Neretve, poluotok Pelješac, na otoke Korčulu, Mljet i Hvar. S druge strane prema sjeveru i sjeverozapadu vidi se greben Rilića, Sutvida i nepregledno prostranstvo Biokova, te Vrgorsko  polje i njegovo gorje.



Gpx tragovi i vrhovi na Google Earthu.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 18:39 |Komentiraj | Komentari: 0
BROJAČ POSJETA
LINK_PD KNEZGRAD LOVRAN
PLANINARENJE U AUSTRIJI
PLANINARENJE U SLOVENIJI
SUSRET PLANINARA BALKANA
Izdvojeno
Nema izdvojenih postova.
 
Index.hr
Nema zapisa.