Translate
Blog
četvrtak, travanj 19, 2018
SUBOTA, 14. TRAVNJA 2018.
Biokovo je posebno lijepa planina i uvijek ima razloga za posjetiti tu planinu. Svaki novi posjet u bilo koje godišnje doba pruža poseban doživljaj. Jedan od razloga posjeta Biokovu ovog puta bio je proći njegov najljepši greben od Šćirovca do Sv. Ilije.
Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 kvadratnih kilometara, a najviši vrh mu je Sveti Jure (1762 m). Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo u užem smislu - pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela  do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina, te Matokit i Šibenik kao druga cjelina. Ne treba miješati planinu Šibenik sa vrhom Šibenik na Biokovu.

Poznati Biokovski botanički vrt Kotišina - površine 16,5 ha - nalazi se iznad sela Kotišina. Utemeljio ga je fra Jure Radić, makarski franjevac, znanstvenik i biolog. Biokovo se odlikuje posebnim geomorfološkim fenomenima  kao što su: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. S njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidici.



Pogled s vrha Šćirovac na greben Biokova i njegove značajnije vrhove.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 15:31 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, travanj 13, 2018
PETAK, 13. TRAVNJA, 2018.
Bukovac sa svojom nadmorskom visinom od 1262 m nalazi se neposredno iznad sela Topići. Iako nije izrazito visok vrh, ali sa svojim položajem i prelijepim vidikovcem nadmašuje mnoge više vrhove. Njegove jugoistočne okomite stijene visoke između 400 i 500 m najljepše su poznato alpinističko penjalište na Biokovu.
Gotovo svi vrhovi Biokova su teško dostupni, zahtjevni, vremenski dugotrajni, a gotovo da i nema mogućnosti snabdijevanja vodom u planini.  Za ovu stazu i uspon na vrh Bukovac, moglo bi se reći da je iznimka. Naime, radi se o lijepoj i vrlo ugodnoj stazi za hodanje. Na njoj se nalazi izvor vode, gdje se voda može uzeti na više mjesta. Pored toga, voda iz cisterne je dostupna kod crkve Sv. Nikole i kod planinarske kuće Bukovac,  pola sata podno istoimenog vrha Bukovac. Iako ova staza nije teška, pored svega tog niti jedan uspon na ove vrhove ne smije se podcjeniti.



Pogled na vrh Bukovac s magistrale iznad Baške Vode.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 19:02 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, travanj 7, 2018
SUBOTA, 07. TRAVNJA, 2018.
KAMENJAK,

je mala izdvojena skupina strmih vapnenačkih litica i vrhova koji se izdižu iznad šumskog pojasa sjeveroistočno od Grobničkog polja, okružena sa zapadne i sjeverne strane Lujzianom - starom cestom Rijeka – Zagreb, te s južne strane autocestom. Greben Kamenjaka pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini 1,5 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh V. Kamenjak ili V. Kamičina (838 m), bezimeni srednji vrh (787 m viši je 20 m od M Kamenjaka, ali nije planinarski obrađen), te M. Kamenjak ili M. Kamičina (767 m), koji je najatraktivniji i s najljepšim pogledom, a njegove strme litice s jugoistočne strane omogućavaju alpinističko penjanje.



Pogled na Kamenjak s planinarske staze od Štaba za Velu Pliš (10. veljače, 2018).
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 16:09 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, travanj 1, 2018
NEDJELJA, 18., OŽUJKA, 2018.
MOSOR,

je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora. Predstavlja prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovo s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina i najvišim vrhom - Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo - izvor. Iako nije među najvišim planinama u Dinaridima ili na Jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare: položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode.
Osim toga, divan pogled prema moru i otocima, na urbana područja - Split, Solin, Trogir, Kaštela, Omiš, na obalne planine poput Biokova i Omiške Dinare ili prema unutrašnjosti na planine poput Dinare, Troglava, Kamešnice i Čvrsnice. Pogled se pruža i na zanimljiv krajolik dalmatinskih „Zagora“ (što znači "zemlja iza planina") te na kanjon rijeke Cetine.  Mosorom dominira kameniti hrbat s kojeg se u smjeru sjevera i juga spuštaju krševite padine vrlo razvijenog kraškog reljefa.
Dok sjevernu padinu karakteriziraju brojne škrape, ponikve i kraške jame, južna se spušta gotovo terasasto i ispresijecana je brojnim dolcima. Iako je zbog vapnenačke građe Mosor gotovo bezvodan, na njemu ipak postoji nekoliko izvora: izvor Živica u zapadnom dijelu Mosora tik iznad staze koja se od pl. kuće Lugarnica uspinje prema Debelom Brdu (15-tak min. prije vrha); izvor Sedernik u zaseoku Lolići poviše Žrnovnice (1 h hoda od autobusne postaje u mjestu) na stazi prema pl. domu Umberto Girometta; izvor Ljuvač je najvrjedniji izvor vode na Mosoru, a smješten je do pl. doma Umberto Girometta; izvor Studenac na stazi što iz zaseoka Cotići (Dubrava) vodi prema Sv. Juri (Kozik), 20 min. od kraja asfalta - zaseoka Ćotići; te izvor Trpošnjik ispod istoimenog vrha  (na stazi od Rašeljke prema Sv. Juri – Kozik), na istočnom dijelu mosorskog hrbata.



Pogled na greben Mosora i njegove vrhove s vrha Debelo Brdo.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 19:30 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, ožujak 30, 2018
SUBOTA, 24. OŽUJKA, 2018.
Ponovit ću opis planine Biokovo i pisanje ovog bloga započeti sa pridjevom "4 naj" - Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 km2, najviši vrh je Sveti Jure na 1762 m. Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Odlikuju ga geomorfološki fenomeni: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje  i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. Sa njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidikovci. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote, Parkom prirode proglašen je 1981. Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo  u užem smislu -  pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela  do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava.
U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina, te Matokit i Šibenik kao druga cjelina. Ne treba miješati planinu Šibenik sa vrhom Šibenik na Biokovu. Na Biokovu je poznati Biokovski botanički vrt Kotišina - površine 16,5 ha, nalazi se iznad sela Kotišina. Utemeljio ga je fra Jure Radić, makarski franjevac, ali znanstvenik i biolog. U vrtu je sačuvana izvorna biokovska vegetacija, tako da je posjetiteljima omogućeno upoznavanje jedinstvenog samoniklog biljnog svijeta. Podnožje Biokova  je blago nagnuta zaravan a proteže se od mora okvirno 300 – 350 m. To je zona bujne vegetacije mediteranskih kultura vinove loze, maslina i smokava. Na taj pojas nastavlja se najimpresivniji dio stijena koje se uzdižu u visinu oko 1000 m i dijele Zagoru od Primorja. Vegetaciju, u tom pojasu čine hrast medunac i crni grab s primjesama crnog bora. Povrh tih stijena pruža se slijedeći pojas koji ima oblik široke visoravni  oko 3-4 km, a karakterizira ga bogato razvijen krški reljef. Najznačajniji vrhovi pored Sv Jure 1762 m su : Troglav 1658 m, Sv. Ilija 1642 m, Šćirovac 1619 m, Kimet 1536, Vošac 1422 m, Sv. Roko 1228 m i  Sutvid (Sv. Vid) 1332 m.



Pogled od prijevoja na stazu koja vodi preko ferrate na Mali Šibenik.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 16:17 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, ožujak 6, 2018
NEDJELJA, 04. OŽUJKA, 2018.
Pisanje ovog bloga počet ću sa stihovima (zadnjom kiticom) „Pjesme o Istri“ - Vladimira Nazora.

Istro naša, majko naša,
u srcu te nosim svom; 
najljepša si za me zemlja
na tom moru Jadranskom.

Mirna, Raša i Dragonja - teku žilama tvojim.


Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen), nalazi se na području poluotoka Istre, duga je 52 km. Izvire u jugozapadnom dijelu Ćićarijskog pobrđa. Razgranato izvorište je na visini 250 m u usječenim jarcima, nešto južnije od Huma i zaseoka Erkovčići. Nakon 11 km u smjeru Buzeta njezin gornji, kanjonski tok spušta se u dolinu ispod grada na 52 m nadmorske visine. Od Buzeta do ušća ulijeva se u Jadransko more (zaljev Luka Mirna) 3 km zapadno od Novigrada. Na tom dijelu tok rijeke ima vrlo blagi pad pa je za srednjega vodostaja razmjerno miran, po čemu je vjerojatno rijeka dobila ime.
Glavni pritoci: Draga - Rečina, Butoniga (Botonega, Brtonigla) i Bračana (Bracan). Teče kaskadno kanjonom kroz vapnenac i fliš -  (fliš- je nataloženi sediment nastao od krupnozrnatih i sitnozrnatih stijena različita sastava i veličine zrna), na taj način stvarajući niz što većih, što manjih slapova, od kojih ćemo sedam spomenutih slapova vidjeti. Kraj Istarskih toplica rijeka Mirna izdubila je 200 m dubok kanjon. U donjem dijelu toka rijeka je kanalizirana već 1631., a močvarišta uz nju melioriraju se i obrađuju. Bliže moru voda je slana i bočata, jer u nju prodire plimni val. Vrela rijeke kaptirana su za potrebe Istarskoga vodovoda.



3. slap - Vela peć, visok 35 m.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 19:49 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, veljača 12, 2018
NEDJELJA, 11. VELJAČA, 2018.
Na zapadnom dijelu Ćićarije nalazi se posebno lijepi razgledni greben Žbevnica u blizini državne granice Hrvatske i Slovenije -  pruža se u smjeru Dinarskog gorja ( sjeverozapad – jugoistok) od granice sa Slovenijom do lokalne ceste koja vodi od Bresta prema Trsteniku u dužini 3,6 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh Žbevnica (1014 m), Špičasti vrh (957 m), te Progan (931 m) – (planinarski nije obrađen).
Glavno obilježje grebena - prema sjeverozapadu su blagi oblici obrasli niskom travom (pašnjaci), dok su niži dijelovi na južnom i jugoistočnom dijelu strmi i prekriveni šumskim raslinjem. Iznad sela Bresta, oko 35 minuta ispod vrha, nalazi se planinarska kuća Žbevnica na 851 m nadmorske visine. To je kuća HPD-a Planik iz Umaga, čiji je članovi otvaraju po najavi.


Žbevnica s lokalne ceste u blizini Lanišća.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 21:37 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, veljača 10, 2018
PETAK, 09. VELJAČE, 2018.
VELA PLIŠ,
je greben u zaleđu Rijeke koji se pruža u smjeru sjeverozapad -jugoistok u dužini 4,5 km od prijevoja između Mličnog vrha i vrha Vela Pliš do vrha Telcar, odnosno, iza kojeg se spušta greben na nadmorsku visinu 700 m. Na njegovom hrptu ističu se četri karakteristična vrha: glavni vrh Vela Pliš (n/v 1141 m), Mala Pliš (n/v 959 m), Glog (n/v 900 m), te Telcar (n/v 832 m). Karakteristika grebena u odnosu na visinu, primijetiti je da se od najvišeg vrha V. Pliš sa nadmorskom visinom od 1141 m spušta postupno i završava na 700 m iza Telcara.
Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.



Pogled s vrha Glog na Velu i Malu Pliš, te na Mlični vrh.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 18:51 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, veljača 7, 2018
PONEDJELJAK, 05. VELJAČE, 2018.
Tuhobić je izdužena planina koja se pruža primorskim rubom goranske visoravni u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 8,5 km. Lokacija obuhvaća prostor od Gornjeg Jelenja do Benkovca Fužinskog s nekoliko karakterističnih vrhova razmještenih po hrptu: Straža (n/v 984 m) prema sjeverozapadu, Tuhobić (n/v 1109 m) u sredini hrpta, te Jelenčić (n/v 1106 m) prema jugoistoku. Prosječna nadmorska visina grebena varira između 950 i 1100 metara.
Glavno obilježje visokog dijela planine - na srednjem dijelu (hrbat) su blagi oblici obrasli niskom travom, dok su niži dijelovi na južnom i sjevernom dijelu  prekriveni šumom.  Posebno je izrazita travnata padina sa primorske strane koja se blago spušta. Sjeverna strana prema Lepenici  je strma i šumovita. Osobitost ove planine dobro je poznata po svojoj izrazitoj oštroj granici između goranske i primorske klime i vegetacije. Niti na jednoj planini granica između goranskih šuma i primorskih krških terena nije tako oštra i upadljiva kao na Tuhobiću. Na ovoj lokaciji sjeveroistočni vjetar – bura često dostiže orkanske razmjere.  S vrha se pruža  lijep vidik na sve strane.



Vrh Tuhobić s jugoistočnog grebena.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 15:43 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, siječanj 28, 2018
ČETVRTAK, 25. SIJEČNJA, 2018.
Popeti se na neku planinu, a ne reći ništa o njoj i njenom okruženju bilo bi podjednako neobično kao da na njenom vrhu zatvorite oči i ništa ne vidite niti doživite. Stoga, o Omiškoj Dinari i Omišu ima se što reći, a mnogo je i razloga da se posjeti Omiška Dinara. Jedan od razloga je i nova ferrata koja vodi od Omiša na tvrđavu Fortica.
Omiška Dinara, obalno gorje Dinarskog planinskog lanca ili Dinarida uzdiže se iznad Omiša. Ova mala srednjo-dalmatinska planina duga je 16 km i široka 1 km, s najvišim vrhom Imber - Kulom 864 m. Proteže se od Omiša do planinskog prijevoja Dubci. Ona je prirodni nastavak Poljičke planine razdijeljene rijekom Cetinom u davnoj geološkoj prošlosti. Dok je sjeverni i sjeverozapadni dio planine strm i ograđen kanjonom Cetine, koji je dijeli od Mosora i Poljičke planine, južni i jugozapadni dio se postupno spušta  do mora i veže s Biokovom na  prijevoju Dubci kod Vruje. Pored mnogobrojnih planinarskih staza, visoke stijene kanjona Cetine su poznata penjališta u kojima se nalazi više od 50 smjerova različitih težina za slobodne penjače.

Nadaleko ne postoji ovakav mali prostor sa tako puno ljepote, izazova i odredišta koja su svako za sebe jedan čudesni svijet koji treba posjetiti i u njega zaviriti. Omiška Dinara, je jedinstveni spoj planine, mora i rijeke, kombinacija kamena, borove šume, lijepih vidika i bogate kulturne baštine. Priroda je ovdje bila izdašno kreativna, pa je i povijest ovog kraja izuzetno zanimljiva.



Omiška Dinara s najvišim vrhom Kula.
Pročitaj kompletan post
mbjelan @ 10:05 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
BROJAČ POSJETA
 
LINK_PD KNEZGRAD LOVRAN
PLANINARENJE U SLOVENIJI
SUSRET PLANINARA BALKANA
DALMACIJA
Izdvojeno
Nema izdvojenih postova.
 
Index.hr
Nema zapisa.